Manja slova Veća slova RSS
>

21. mart - Svjetski dan šume, drveća i sadnje

21. mart - Svjetski dan šume, drveća i sadnje
Datum objave: 21.03.2021 12:16 | Autor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Ispis Štampaj stranicu


Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Crne Gore povodom Svjetskog dana šuma, koji se svakog 21. marta obeležava širom svjeta, podsjeća sve građane na značaj šuma.

Svjetski dan šuma značajan je međunarodni ekološki datum koji su ustanovile Ujedinjene nacije 2012. godine, kako bi osnažili globalnu svijest o značaju šuma, njihovog očuvanja iodrživog korišćenja.

Tri važna ekološka praznika se dešavaju na današnji dan- danas je Dan šuma, Dan drveća i Dan sadnje.

Na današnji dan slavimo prirodu i prirodna bogatstva i skrećemo pažnju na važnost i vrijednost šuma, drveća i sadnje.

Šume predstavljaju jedan od najsloženijih ekosistema na zemlji i dragocjeni prirodni resurs od izuzetnog značaja za čovjeka, ali i za ukupni biodiverzitet. One su stabilizator klime, utiču na vodne izvore očuvanje vodnih resursa i utiču na sve ostale ekosisteme. Sprečavaju eroziju, i stvaraju zemljište. Stanište su brojnim vrstama biljaka i životinja. Njihovo pretjerano korišćenje dovelo je do konstantnog smanjivanja površina pod šumom i do degradacije životne sredine. Obnavljanje šumskih ekosistema i povećavanje teritorije pod šumom jedan je od osnovnih preduslova za očuvanje zdrave životne sredine i opstanak života kakav poznajemo

Šume su dio našeg života i naš najbolji saborac u borbi protiv klimatskih promjena. One su naše zavještanje generacijama koje dolaze. One su čuvar i priče kako smo se ophodili prema prirodi u našem vremenu.

Kao društvo moramo naučiti da volimo šume da ih čuvamo i cijenimo njihovu ulogu za nas. Države sa zdravim šumama i uređenim šumarstvom su bogata društva i perspektivne ekonomije.

Šume zauzimaju gotovo 60% teritorije Crne Gore i svojim zdravstvenim stanjem, vitalnošću, kvalitetom, funkcijama i šumskim proizvodima predstavljaju prepoznatljiv symbol ekološke države.

Jedna od najvrednijih šuma Evrope, prašuma Biogradska Gora nalazi se u Crnoj Gori.

Profesor Bogdan Bogdanović je Biogradsku goru u dijelu Mali urbanizam iz 1958, Sarajevo je opisao na jedan od najlepših načina riječima'' Biogradska gora je nešto što odvodi iz našeg vremena i vraća, pomalo, u prošlost ili u svjet bajki, što podsjeća na daleku prošlost Zemlje, a nije ni pejzaž ni emocija. Tu je sve divlje, nevino, nezgrapno i preveliko, a sve je pretjerano i britko. I svjetlost i sjenka i anarhija mirisa čini je iznad našeg vremena i naše civilizacije''

Pored njega vrijednost čuvanja prirode i očuvanja biodiverziteta na primjeru Biogradske gore opisali su i Prof. Dr Bratislav S. Atanacković i dr Mihailo Vučković u zborniku radova, Prirodne i društvene vrijednosti nacionalnog parka Biogradska gora, 1991riječima:

''Biogradska gora je banka prirode''

Biogradska gora je očuvana priroda. Ona je banka prirode. Sve to što sada u njoj postoji staro je koliko i vrijeme koje je proteklo sa obilježjem da je živjelo, da se mjenjalo i da će živjetii da će se mjenjati.

Priroda Biogradske gore koliko god da je značajna za period sadašnje observacije neuporedivo je značajnija za sve ono što će se tek dogadjati. Treba rizikovati pa ostaviti. Nepovratan rizik je uništiti. Ako predpostavimo da će razlike u prirodi i pejzažu Biogradske gore u odnosu na proctor izvan nje sa vremenom koje dolazi biti sve veće, onda će i njene vrijednosti biti sve veće.

Aktuelna situacija usled pandemije korona virusa COVID-19 upravo nas podsjeća koliko je značajno očuvati zdrave ekološke sisteme i zdravu životnu sredinu .

Aktivnosti krčenja šuma neprestano su se povećavale u poslednje dvije decenije i povezane su sa 31% epidemija, poput ebole i virusa Zika i Nipah.

Krčenje šuma tjera divlje životinje iz njihovih prirodnih staništa i dovodi ih bliže ljudskoj populaciji, stvarajući više prilika za zoonotske bolesti – odnosno bolesti koje se šire sa životinja na ljude.

Strateški plan UN za šume do 2030. pruža globalni okvir za djelovanje na svim nivoima za održivo upravljanje svim vrstama šuma i drveća izvan šuma i za zaustavljanje krčenja (deforestacija šuma) ide gradacije šuma. Istorijski sporazum o ovom planu zaključen je na posebnoj sjednici UN Foruma o šumama u januaru 2017. i nakon toga ga je Generalna skupština UN usvojila u aprilu 2017.

Suštinu plana čini šest Globalnih ciljeva za šume i 26 povezanih ciljeva koji bi trebalo da se dostignu do 2030.
• Pokrivaju oko 30% kopna na planeti
• Dom su za 80% svih kopnenih vrsta
• Pružaju ekosistemske usluge od pročišćavanja vazduha i vode do proizvodnje hrane, ljekova i proizvoda od drveta i papira
• Važni su apsorberi CO2, i to količine od oko dvije milijarde tona godišnje
• Veliku štetu nanose im suše izazvane klimatskim promjenama
• Krčenje šuma uglavnom je posledica obezbeđivanja prostora za poljoprivredu velikih razmjera
• Godišnja stopa krčenja šuma smanjena je za više od 50%.

Inicijalni plan za proslavu Svjetskog dana šuma bio je organizovanje različitih aktivnosti, uključujući sadnju drveća i druge događaje na otvorenom. Ipak, zbog pandemije koronavirusa Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u saradnji sa Upravom za šume svakom zainteresovanom građaninu daje besplatno 50 sadnica ukoliko želi da ih posadi u periodu od 21.03.2021. do 30.04.2021. godine.